Tehnologija uzgoja kamilice
Morfološke karakteristike
Kamilica (Matricaria chamomilla L., fam. Asteraceae) je samonikla biljka raširena u cijelom svijetu, jednogodišnja je vrsta, može se uzgajati kao monokultura, ali tu postoje posebna pravila uzgoja. Korijen je račvast, ne prodire duboko u tlo, što ovisi o vlazi u tlu. Stabljika može biti uspravna ili povijena, visoka od 5-100cm, što ovisi o različitim činiocima (tlu, sklopu, dostupnim hranjivima...). Listovi su sjedeći, dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, uski, linearnih lisaka, svijetlozelene boje i bez dlačica. Cvat je sastavljen od jezičastih, bijelih cvjetova koji su poredani oko šupljeg cvjetišta i cjevastih žutih cvjetova. Plod je sivo-bijela roška duga 1 do 1,5mm. Masa 1000 sjemenki je 0,02 do 0,03g. Kamilica obiluje aktivnim tvarima, a glavni sastojak je eterično ulje, 0,3 do 1,3%. Eterično ulje se nakuplja u kvržicama koje su prstenasto razmještene na donjoj trećini cjevastih cvjetova. Ulje je tamnoplavo, zeleno ili smeđe. Važni sastojci ulja kamilice su alfa bisabolol, farnezen i bisabolol-oksidi.
Kamilica posijana i iznikla u jesen uspješno prezimljuje. Ako se posije u proljeće, slabiji je urod cvjetova i sadrži manje aktivnih tvari. Sjeme kamilice je klijavo dvije do tri godine, ako je pravilno uskladišteno, a jednom posijano u tlo ostaje klijavo i više od deset godina. Uz dovoljnu prisutnost svjetla i vlage, sjeme proklija već peti dan poslije sjetve. U rano proljeće biljka počne intenzivno rasti, a i za vrijeme zimskih dana ukoliko nema snježnog pokrivača i ako je dnevna temperatura viša od 6ºC. Oblikuje se velika rozeta listova, započinje busanje, a potom vlatanje. Krajem travnja i sredinom svibnja počinje cvjetati, ovisno o svojstvima posijane sorte, te klimi i tlu. Puni cvat, da se postigne najveća kvantiteta i kvaliteta, traje 7-15 dana. Ukoliko se berba obavi na početku cvjetanja i ako ima padalina, kamilica u roku 3-5 dana ponovo procvjeta i dobije se i do 50% uroda prve berbe. Sjeme dozrijeva usporedo sa cvjetanjem, a plod se počinje oblikovati od dna cvjetne glavice. Pri berbi prezrele kamilice su veliki gubici, jer je zrelo sjeme sklono osipanju.
Uzgoj kamilice
ZEMLJIŠTE - U pogledu zemljišta kamilica ne postavlja neke određene uvjete. Može se uzgajati na gotovo na svim tipovima zemljišta - kako na plodnim i bogatim, tako i na siromašnim, pa čak i na ekstremno alkalnim.
PLODORED - Kvaliteta i urod kamilice uvelike ovise o izboru pretkulture. Dobra je svaka pretkultura koja se ukloni prije kolovoza, jer za sjetvu u prvim rokovima tlo treba pripremiti krajem kolovoza. Čim se u kamilici pojave višegodišnji širokolisni korovi treba mijenjati sjetvenu površinu. Uspješno se uzgaja i kao monokultura, a vijek usjeva ovisi o pravilno primjenjenoj agrotehnici. Kamilica popravlja strukturu tla i sjetveni sloj pseudoglejnih tala obogaćuje humusom, te je kao takova primjerena kao predkultura.
OBRADA ZEMLJIŠTA - Za uspješnu proizvodnju kamilice vrlo je važna priprema tla. U prvoj godini proizvodnje poslije žetve predusjeva tlo se mora plitko izorati. Orati ne treba dublje od 25cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja, da se ne bi isušio i zemlja zgrudala. Prije sjetve površinu je potrebno izvaljati valjkom koji moraju biti napunjen vodom ili pijeskom.
Površina treba ostati ravna, da se ne načine izbočenja kako bi se što kvalitetnije mogla obaviti berba. Valjenje je bitno da se ostvari kapilaritet do površine tla. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u jednom do tri prohoda, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijačice. Pri obradi zemljišta za kamilicu najveću pažnju treba posvetiti uništavanju korovskih biljaka. Naročito veliku štetu mogu nanesti višegodišnji korovi, kao i korovi sa velikom lisnom površinom (širokolisni korovi).
GNOJIDBA - Na srednje plodnim i bogatim zemljištima kamilicu ne treba gnojiti jer preobilno gnojena kamilica je prebujna, pa je berba znatno otežana, a može doći i do polegnuća uslijed izduženja stabljike zbog preobilne gnojidbe dušičnim gnojivima. Pri gnojidbi kamilice godišnja količina N ne bi trebala preći 20 kg/ha. Pritom se prihrana vrši početkom godine kad kamilica krene s rastom i to sa max. 120 kg kompleksnog mineralnog gnojiva 15-15-15/ha.
SJETVA - Kod nas je sjetva opravdana najkasnije do veljače, a optimalni jesenski rokovi su od sredine rujna do kraja listopada. Prvi rok sjetve je kraj rujna, a posljednji početak studenoga. Ukoliko je pravilan raspored padavina u jesen, produženim rokovima sjetve se postižu zadovoljavajući učinci. U izrazito sušnim jesenima, usjevi brže niču i rastu ujednačenije, ako se sjetva obavi u drugom roku. Ukoliko sjeme dobije dovoljno vlage, za 8 do 10 dana počinje klijati. Mlade biljke do zime ojačaju, potpuno prekriju zemljište i takve prezime. Rano s proljeća, čim se snijeg otopi, kamilica počinje svoj intenzivni rast. Sjeme kamilice klija samo ako ima dovoljno svjetlosti, pa se sije plošno po površini. Kamilica sije sijačicom za žito, s tim da se sa sijačice skinu ulagači sjemena.
Neposredno prije sjetve površina se obavezno valja glatkim valjkom da bi se sjeme priljubilo uz zemljište i došlo u dodir sa zemljišnom vlagom. Ova radnja valjanja može se obaviti istodobno s sjetvom. Sije se po mirnom vremenu, jer i najslabiji vjetar može poremetiti sjetvu. Količina pulvisnog sjemena potrebna za sjetvu 1 ha iznosi od 12 do 20 kg, a ovisi o preciznosti sijačice, veličini pulvisa-sjemena te kvaliteti i pripremljenosti zemljišta.
NJEGA KAMILICE - Podrazumijeva uništavanje korova ako se pojave u toku vegetacijskog perioda. Uništavanje korova se vrši isključivo mehaničkim putem-košnjom ili ručnim sakupljanjem.
BERBA - Kamilica se uzgaja radi cvjetnih glavica. Cvjetanje kamilice počinje u travnju. Prema stanju cvijeta određuje zrelost kamilice za berbu. Kamilicu je najbolje brati kada je 60% cvjetnih glavica fiziološki zrelo (još se ne oblikuje sjeme, latice su u vodoravnom položaju). Ako 5-6 dana poslije berbe padne kiša, za dva tjedna se može obaviti još jedna berba, kojom se dobiva i do 50% prinosa prve berbe. Za berbu postoje posebni vučeni berači ili preuređeni žitni kombajni koji u roku desetak sati se oberu 3-4 ha usjeva kamilice koji nije polegao odnosno 12-16 t svježeg cvijeta. Prosječan prinos kada su optimalni klimatski uvjeti je 4 t svježeg cvijeta po ha, sa 60% cvijeta prve klase.
PRINOS - Prinos kamilice kod nas se kreće oko 500 kg/ha suhog cvijeta (glavica). Pored glavica dobije se 200 - 400 kg/ha cvijeta sa dužim stabljikama (herbasti dio).
TRETMAN NAKON BRANJA - Kamilica se treba što prije transportirati na sušenje da se ne bi „upalila“. Prije sušenja može se propustiti kroz cilindrični separator koji se koristi za odvajanje kamilice u dvije frakcije: 1. frakcija je cvijet i stabljika dužine do 30 mm a 2. frakcija se sastoji od stabljike duže od 30 mm, male količine cvijeta i primjesa korova. To je vrlo korisno zbog odvojenog i različitog procesa sušenja za svaku frakciju. Suši se u termičkim sušarama na temperaturi do 45°C. Ne smije se sušiti na suncu, jer ovako osušen cvijet kamilice brzo potamni. Sušenje u termičkim sušarama traje oko 24 sata, ovisno o vrsti sušare, vlazi te debljini sloja kamilice. Odnos svježe i suhe mase je 5:1. Osušena kamilica se pakira u kartonske kutije. Čuva se na suhom, hladnom i prozračnom mjestu.
